Dobrodošli na blog!
Prošlog sam vikenda napokon dobila priliku obići ostatke nekadašnjeg antičkog grada Salone. Moram priznati da mi je ova povijesna atrakcija već dugo vremena bila na listi želja, ali nisam imala priliku da to učinim ranije. Kao studentici povijesti, za mene je ovaj obilazak bio izuzetno impresivno iskustvo budući da sam s cijelom pričom o bogatoj povijesti ovoga mjesta bila već ranije upoznata.
Ostaci nekadašnje metropole rimske provincije Dalmacije nalaze se šest kilometara sjeverno od Splita. Ono što je doprinijelo brzom i nesmetanom razvoju grada u prošlosti bili su povoljan geografski položaj na sredini istočne jadranske obale, smještaj u dnu zaštićenoga Kaštelanskog zaljeva, uz deltu rijeke Salon, danas poznatiju pod nazivom Jadro te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti preko kliškoga prijevoja.
Salona je prvotno bila poznata po tome što je bila obalno uporište kao i luka ilirskih Delmata, nastala u neporednoj blizini isejskih Grka, Tragurija i Epetija. Prvi povijesni spomen Salone se vezuje uz 119.pr.Kr. kada je u gradu s vojskom prezimio rimski prokonzul Lucije Cecilije Metel, koji je kasnije zbog pobjeda nad Ilirima nazvan Dalmaticus. Područje je to na kojemu je u tome vremenu, pored domaćih Ilira i grčkih doseljenika, obitavao i veliki broj Italika.
Nakon Batonovog ustanka, koji je trajao od 6. do 9. godine po.Kr., za Salonu nastupa vrijeme mira i prosperiteta, a koje je bilo vidljivo kroz njezin urbanistički razvoj i snažnu graditeljsku aktivnost.
STARA GRADSKA JEZGRA
Stara je gradska jezgra bila trapezastog oblika, opasana zidina i utvrđena kulama. Iz tog se najstarijeg dijela rimskoga grada sačuvao istočni potez zidina, građen od velikih kamenih blokova. U razdoblju cara Augusta izgrađena su monumentalna trodjelna vrata omeđena osmerokutnim kulama, poznata pod nazivom Porta Caesarea. Vrata su to koja su bila ishodište ceste od koje je jedan pravac vodio k istoku prema Epetiju i dalje prema jugu, a drugi je vodio na sjever preko Kliškog prijevoja u unutrašnjost provincije.
Nagli se razvoj grada već iz Augustova vremena i kroz cijelo prvo stoljeće posebno odrazio u izgradnji javnih objekata. Jugoistočni je dio grada karakterističan po tome što je unutar njega smješten forum s kaptoljem, središtem javnog, političkog i vjerskog života. U neporednoj je blizini, krajem 1.st. podignuto kazalište s kapacitetom oko tri tisuće gledatelja. Posebna je zanimljivost činjenica da prikaz Salone na kojemu se vidi teatar možete vidjeti na poznatom Trajanovom stupu u Rimu.
Južno se od kazališta nalazio već ranije sagrađeni hram u čast bogu Dionizu ili Liberu. Već početkom 1.st.pr.Kr.. grad se počeo širiti izvan stare jezgre prema zapadu i istoku. Tome je posebno pogodovalo razdoblje dugotrajnog mira, poznatog po izrazu Pax Romana, a koje je trajalo sve do sredine druge polovice 2.st. Zbog opasnosti od prodora germanskih plemena Kvada i Makomana, oko 170. godine, istočno je i zapadno gradsko proširenje opasano zidinama i utvrđeno pravokutnim kulama. Do današnjeg je vremena otkriveno preko 90 kula. Salona se u tome razdoblju dobiva izduženi eliptični oblik, a rimski je pjesnik Lukan naziva longae Salonae.
U bedeme je inkorporiran nadzemni dio vodovoda zbog kojeg se grad opskrbljivao pitkom vodom s obližnjeg izvora rijeke, ali i najmonumentalnija salonitanska građevina - AMFITEATAR. Podignut je u drugoj polovici 2.st. na krajnjem sjeverozapadnom dijelu grada. Riječ je o specifičnoj rimskoj građevini koja je mogla primiti gotovo sedamnaest tisuća gledatelja. Arena je amfiteatra bila značajna po tome što su se u njoj odvijale spektakularne borbe gladijatora. Također, građevina je elipsoidnog oblika s tri kata na južnoj te dva na sjevernoj strani. Salonitanski je amfiteatar podignut uz novčanu pomoć bogatog donatora, a što možemo isčitati iz djelomice sačuvanog natpisa koji je postavljen iznad sjeverne strane natkritog hodnika te je okruživao arenu. U supstrukcijama gledališta su otkrivena dva svetišta božice sudbine i osvete Nemze koju su štovali gladijatori. Kasnije su ta svetišta kršćani pretvorili u memorijalne kapele u spomen na kršćanske mučenike ubijene u areni.
Na području istočnog gradskog proširenja otkriveni su dijelovi stambenih objekata, a na lokalitetu Ilinac pronađeni ostaci gradske stambene četvrti - insula sagrađene u 3.st.pr.Kr.
Jugoistočno od Porta Caesarea otkrivamo ruševine jedne luksuzne vile za koju se smatra da je bila palača namjesnika provincije, odnosno praetorium, čiji su podovi bili ukrašeni višebojnim mozaicima s prikazom likova iz mitologije kao što su Apolon, Triton i Orfej.
Moram spomenuti i veći broj privatnih, ali i javnih termi, ali su najbolje očuvane tzv. Velike gradske terme sagrađene krajem 2. ili početkom 3.st. u istočnom dijelu grada. Osim kupanja, u njima se odvijao bogat kulturni i društveni život.
IZVAN GRADSKIH ZIDINA
Izvan gradskih zidina , prema rimskom običaju, uz ceste koje su vodile izvan grada nastajale su NEKROPOLE. Najpoznatija je salonitanska nekropola ona zapadna koja je vodila prema Traguriju. Također, bila je poznata pod nazivom necropolis in horto Metodori jer se smatralo da se razvila na mjestu gdje se nekoć nalazio vrt nekog Metrodora. Međutim, natpis se ne odnosi na vrt, već na ograđenu grobnu parcelu - hortus. Osim te, velike su salonitanske nekropole otkrivene sjeverno, jugoistočno i istočno od grada.
ZNAČAJNO RAZDOBLJE
Značajno je razdoblje u razvoju grada upravo bilo razdoblje vladavine cara Dioklecijana, a koji je nedaleko od Salone sagradio impresivnu palaču u koju se povlači nakon abdikacije 305. godine.
OSTALE ZANIMLJIVOSTI
Salona je dobila počasni naziv Valeria prema carevu gentilnom imenu. Tada je to bio napučen grad koji je s okolicom brojio oko šezdeset tisuća stanovnika te je u njemu pulsirao snažan kozmopolitski duh. Osim službene rimske religije, egzistirala su i orijentalna vjerovanja poput kultova Izide te Kibele, ali je osobito bilo rašireno štovanje maloazijskog božanstva sunca Mitre čija svetišta su pronađena na više mjesta unutar grada. Također, postojala je i židovska vjerska zajednica.
Ono što moram naglasiti na kraju posta jest da me posebno oduševio ambijent unutar kojega su ruševine smještene budući da je riječ o netaknutoj prirodi sredozemnog tipa. Dok šetate, okruženi ste vinovom lozom, maslinama i niskim raslinjem.
Nadam se da će te se i vi odvažiti te obići Salonu jer se nećete razočarati.
Hvala na pažnji.
Voli vas,
Rea 💜
👉 Zadnji post na blogu:https://reichbyreapazarac.blogspot.com/2020/07/iskrena-rubrika-toksicnost.html
Blog na Facebook-u: https://www.facebook.com/BeautifulmomentsReaP/
Moj profil na Instagramu: https://www.instagram.com/rea_pazarac/
Moj profil na Twitteru:https://twitter.com/ReicaO1
Pinterest:https://www.pinterest.com/reapazarac
We heart it:https://weheartit.com/rea_pazarac
Google plus:https://plus.google.com/u/0/+ReaPazarac
Za svako pitanje,zahtjev ili savjet kontaktiraj me na: reapazarac07@gmail.com
Comments
Post a Comment